„Velebitski masiv zasigurno je jedno od najznačajnijih, ako ne i najznačajnije florističko područje Hrvatske, i jedno od najvažnijih središta europske bioraznolikosti. Odlikuje se velikim brojem biljnih zajednica i izrazitom visinskom zonacijom. Na području Velebita raste oko 2000 biljnih vrsta i podvrsta, s velikim udjelom rijetkih, ugroženih, endemičnih i zaštićenih biljaka, od kojih su neke poznate jedino s Velebita, npr. velebitska degenija (Degenia velebitica), prozorski zvončić (Campanula fenestrellata) i hrvatsko zvonce (Edraianthus graminifolius var. croaticus). Današnji biljni svijet Velebita rezultat je prepletanja dvaju vegetacijskih područja – srednjoeuropskog i mediteranskog. Razvijao se pod nešto slabijim utjecajem oledbi, pa su tercijarne vrste u većem broju izmaknule potpunom zaleđenju (brojne vrste vapnenačkih stijena i točila te visokoplaninskih travnjaka); danas su poznate kao endemi ili relikti. Takav je tercijarni relikt npr. poznata hrvatska sibireja (Sibiraea altaiensis ssp. croatica).
Florističku vrijednost ovog prostora dodatno povećavaju glacijalni relikti, biljke koje su za vrijeme glacijala bile mnogo šire rasprostranjene, a danas su se zadržale na izoliranim mjestima s hladnijom mikroklimom (npr. runolist (Leontopodium alpinum), proljetna sirištara (Gentiana verna) i dr.).“

Životinjski svijet Velebita je raznolik i vrijedan. „Ovdje nalazimo populacije velikih zvijeri (vuk, medvjed, ris, divlja mačka) i drugih velikih sisavaca(divlja svinja, srna, jelen, divokoza), ptice poput tetrijeba gluhana, lještarke, surog orla, raznih vrsta sova i djetlića te brojnih karakterističnih planinskih vrsta. Možemo naći i neke vrste manjih zvijeri, poput kune, jazavca i lisice, a posebno su značajni glacijalni relikt Dinarida, runati voluhar (Dinaromys bogdanovi) i krški puh (Eliomys quercinus dalmaticus). Od gmazova na Velebitu dolazi mnoštvo vrsta (osobito na primorskoj strani, gdje se često mogu susresti naše zaštićene otrovnice poskok i riđovka). Također, na području Velebita obitavaju brojne vrste danjih leptira, uglavnom iz porodice Nymphalidae, a mnoge su od njih ugrožene pa su na Crvenom popisu leptira Hrvatske i u crvenoj knjizi leptira Europe.
Posebno su vrijedni razgranati špiljsko-jamski sustavi, izvanredno bogati stenoendemičnom faunom.“