301
Na temelju članka 30. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne
novine« br. 30/94 i 72/94), članka 16. stavka 2. Zakona o ustrojstvu i
djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (»Narodne novine« br.
48/99 i 15/00), ministar Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja
donosi
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom o unutarnjem redu u Parku prirode »Velebit« (u daljnjem
tekstu: Pravilnik) uređuju se pitanja zaštite, unapređenja i korištenja Parka
prirode »Velebit« (u daljnjem tekstu: Park prirode), te propisuju prekršaji i
određuju upravne mjere za nepoštivanje odredaba Pravilnika.
Članak 2.
Zaposlenici Javne ustanove »Park prirode Velebit« (u daljnjem tekstu:
Ustanova), stanovnici Parka prirode, vlasnici i ovlaštenici prava na
nekretninama, pravne i fizičke osobe koje na području Parka prirode obavljaju
dopuštenu djelatnost i posjetitelji Parka prirode dužni su se pridržavati
odredaba ovoga Pravilnika.
Nadležna tijela i javne službe, te njihove ovlaštene službene osobe,
dužni su odgovarajuće primjenjivati odredbe ovoga Pravilnika u ostvarivanju
javnih ovlasti sukladno posebnim propisima.
Članak 3.
Ustanova je dužna skrbiti o zaštiti, očuvanju i promicanju Parka
prirode.
Ustanova upravlja područjem Parka prirode na temelju Programa zaštite,
održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Parka prirode (u daljnjem
tekstu: Program zaštite i očuvanja Parka prirode) sukladno odredbama Zakona o
zaštiti prirode i ovoga Pravilnika.
II. UNUTARNJI RED U PARKU PRIRODE
1. Zaštita žive i nežive prirode
Članak 4.
Radi očuvanja prostranog prirodnog i dijelom kultiviranog područja Parka
prirode, koji ima ekološke, estetske, odgojno-obrazovne, kulturno-povijesne i
turističko-rekreacijske vrijednosti, na čitavom njegovom području zabranjeno
je:
– gospodarska uporaba prirodnih dobara koja ugrožava njegove bitne
značajke i ulogu,
– radnje i djelatnosti kojima se umanjuje vrijednost prirodnih dobara,
osobito prirodnih izvora vode, tla, šume i drugih izvornih vrijednosti krša,
– svaki zahvat koji ima štetan učinak na geomorfološku raznolikost, kao
preduvjeta razvoja i očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, očuvanje
prirodnog genetskog sklada i sklada prirodnih zajednica, te sklada žive i
nežive prirode.
1.1. Zaštita nežive prirode
Članak 5.
Radi zaštite geoloških, hidrogeoloških, krajobraznih i drugih
vrijednosti nežive prirode u Parku prirode zabranjeno je:
– svako zadiranje u tlo kojim
se ugrožavaju, oštećuju i uništavaju izvorne vrijednosti geološke podloge,
odnosno prirodnih izdanaka stijena i geoloških struktura, te krških pojava i
oblika,
– svako uništavanje i
sakupljanje fosila, fosilnih ostataka, te ukrasa u špiljama i drugim speleološkim
objektima,
– svako uništavanje,
iznošenje i otuđivanje antropoloških nalaza i materijalnih ostataka različitih
kultura nađenih u špiljama i drugim speleološkim objektima,
– svako mijenjanje,
oštećivanje i umanjenje izvornih i estetskih vrijednosti prirodnog krajobraza
i kulturno-povijesnih građevina.
Iznimno radnje iz stavka 1.
točke 1. i 2. ovog članka dopuštene su u svrhu znanstveno-istraživačkog rada
uz prethodno dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja (u
daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Zaštita i očuvanje geoloških,
hidrogeoloških, geomorfoloških i drugih krajobraznih vrijednosti provodi se
temeljem programa (posebnih projekata, studije i dr.) koje donosi Ustanova uz
suglasnost Ministarstva.
Članak 6.
Na području Parka prirode zabranjene su radnje koje mogu prouzročiti
promjene ili oštećenja, odnosno kojima se ugrožavaju njegove bitne značajke i
uloga, a posebno prirodni izgled i krajobrazne vrijednosti.
Izgradnja novih objekata, putova i druge infrastrukture, može se izvoditi
u skladu sa zakonom, prostornim planom posebnih obilježja Parka prirode
»Velebit« (u daljnjem tekstu: Prostorni plan Parka prirode) i uz ishođenje
uvjeta Parka prirode koje izdaje Ministarstvo.
Obnova pastirskih kuća i drugih objekata na području Parka prirode
dopuštena je ako se izvodi u skladu s Prostornim planom Parka prirode i uz
ishođenje uvjeta zaštite prirode koje izdaje Ministarstvo.
Odredba stavka 2. ovog članka primjenjuje se i na gradnju i postavljanje
privremenih objekata.
Unošenje i skladištenje građevnog materijala u Parku prirode dozvoljeno
je samo za objekte čija je izgradnja, odnosno obnova dopuštena.
Za unošenje i skladištenje građevnog materijala u Parku prirode Ustanova
na zahtjev stranke izdaje dopuštenje u pismenom obliku.
Članak 7.
Zabranjeno je vađenje mineralnih sirovina, korištenje prirodnih izvora
ili mijenjanje krajobraza, ako se time ugrožavaju bitne značajke i uloga Parka
prirode.
Nije dopušteno istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina (kamen,
pijesak i dr.), podizanje rudarskih objekata i postrojenja, te mijenjanje i
umanjivanje kakvoće krajobraza.
Iznimno, dozvoljena je eksploatacija mineralnih sirovina u skladu s
posebnim propisima, u svrhu rekultivacije postojećih napuštenih nekultiviranih
kopova, opasnih za ljude i životinje, te obnovu kulturno povijesnih spomenika
ili izgradnju značajnih infrastrukturnih objekata u Parku prirode, ako se grade
radi njegove zaštite i promicanja, uz ishođenje uvjeta zaštite prirode koje
izdaje Ministarstvo.
Članak 8.
Zabranjeno je onečišćenje zraka, tla i vode, te izvornih vrijednosti
krša, a osobito:
– odlaganje svih vrsta otpada (komunalnog, tehnološkog, opasnog),
– sve vrste emisija tvari i energije (zračenje i toplina), te
mikrobiološko onečišćenje,
– ispuštanje tekućina i upotreba kemijskih sredstava kojima se može
ugroziti izvornost biljnog i životinjskog svijeta.
Iznimno odlaganje komunalnog otpada u Parku prirode dopušteno je na
uređenim odlagalištima ako je to predviđeno Prostornim planom Parka prirode.
Posjetitelji Parka prirode dužni su sve otpatke nastale za vrijeme
njihova boravka u Parku prirode odložiti na za to predviđena i označena mjesta.
Pravne i fizičke osobe koje u Parku prirode obavljaju dopuštenu
djelatnost dužne su otpad, koji nastaje u obavljanju njihove djelatnosti,
iznijeti iz Parka prirode i odložiti ih na uređena odlagališta, ukoliko ga nije
moguće zbrinuti u Parku prirode na ekološki prihvatljiv način (kompostiranje, i
sl.), ili u sklopu redovitog odvoza smeća koje obavljaju nadležne komunalne
službe ili druge ovlaštene pravne osobe (koncesionari), ili ga odložiti na
uređenim odlagalištima.
Pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost na području
Parka prirode dužne su s pravnim osobama iz stavka 4. ovoga članka sklopiti
ugovor o redovitom odvoženju otpada.
Članak 9.
Zabranjeno je na području Parka prirode upuštanje voda niže kvalitete
nego što su vode recipijenta.
Ustanova je dužna poduzeti odgovarajuće mjere zaštite kako bi se
spriječilo upuštanje voda lošije kvalitete od propisom dopuštene.
1.2. Zaštita žive prirode
1.2.1. Zaštita biljnog svijeta
Članak 10.
Zabranjeno je branje, uklanjanje sa staništa i oštećivanje zaštićenih
biljnih i gljivljih vrsta, te njihovih dijelova.
Iznimno, branje zaštićenih biljnih i gljivljih vrsta te njihovih dijelova
je za znanstveno-istraživačke svrhe, uz dopuštenje Ministarstva i prethodno
pribavljenu suglasnost vlasnika ili ovlaštenika prava na zemljištu.
Članak 11.
Sakupljanje biljnih i gljivljih vrsta koje nisu posebno zaštićene, te
njihovih dijelova, u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa dozvoljeno je uz
dopuštenje Ministarstva i pribavljenu suglasnost vlasnika ili ovlaštenika prava
na zemljištu.
Za radnje iz stavka 1. ovoga članka potrebno je pribaviti i dopuštenje
Ustanove sukladno ovom Pravilniku.
Članak 12.
Zabranjeno je unošenje i sadnja stranih (alohtonih), hibridnih i
kloniranih biljnih vrsta na čitavom području Parka prirode.
Članak 13.
Na području Parka prirode obavljanje tradicionalne poljoprivrede
dopušteno je.
Košnja trave je obvezna na način određen programom zaštite i očuvanja
Parka prirode.
Košnja trave je obavezna na obrađenim docima i vrtačama, te livadama
koje su u privatnom vlasništvu i za koje je to određeno programom zaštite i
očuvanja Parka prirode.
Ustanova organizira košenje trave na putovima radi protupožarne zaštite
i održavanja livada u državnom vlasništvu, na temelju programa zaštite i
očuvanja Parka prirode.
Članak 14.
Na području Parka prirode zabranjeno je spaljivanje granja, trave i
korova, kao i loženje vatre na otvorenom, osim na za to određenim mjestima koje
utvrđuje Ustanova.
Članak 15.
Na području Parka prirode sječa šuma i pošumljavanje dozvoljeno je na
temelju šumskogospodarske osnove i uz uvjete zaštite prirode koje utvrđuje
Ministarstvo.
Na području Parka prirode, osim na posebno zaštićenim područjima
(šumski rezervati i dr.), provodi se obnova šuma u skladu s posebnim propisima
te uvjetima zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.
Uvjeti zaštite prirode sastavni su dio šumskogospodarskih osnova.
Na pitanja gospodarenja šumama u Parku prirode koja nisu uređena ovim
Pravilnikom primjenjuju se propisi koji uređuju način upravljanja i
gospodarenja šumama, ako Zakonom o zaštiti prirode nije drugačije propisano.
1.2.2. Zaštita životinjskog svijeta
Članak 16.
Na području Parka prirode nije dopušteno rastjerivanje, hvatanje,
držanje, ubijanje i prepariranje zaštićenih životinja i njihovih razvojnih
oblika, te oštećivanje njihovih staništa.
Iznimno, radnje iz stavka 1.
ovoga članka dopuštene su u znanstveno istraživačke svrhe, uz dopuštenje
Ministarstva.
Zaštita i očuvanje posebno
zaštićenih životinjskih i autohtonih vrsta na području Parka prirode provodi se
na temelju stručne studije i uspostavljenog stalnog praćenja (monitoring),
sukladno mjerama zaštite koje propisuje ministar nadležan za poslove zaštite
prirode.
Članak 17.
Zabranjeno je unošenje i
puštanje stranih (alohtonih), hibridnih i kloniranih životinjskih vrsta na
području Parka prirode.
Članak 18.
Zabranjeno je nadlijetanje
letjelica ispod 400 m visine, osim u svrhu znanstvenog istraživanja, snimanja
ili praćenja životinjskog svijeta, uz dopuštenje Ministarstva.
Let ispod 400 m dopušten je u
službene svrhe, gašenja požara te spašavanja života i imovine ljudi.
Članak 19.
Na području Parka prirode
dopuštena je ispaša i kretanje stoke.
Ispaša i kretanje stoke
dopušteno je uz nadzor pastira.
Zabranjena je ispaša stoke u
posebno zaštićenih dijelovima prirode, kao i na područjima gdje to ne
dozvoljavaju šumskogospodarske i lovnogospodarske osnove.
Nije dopušteno bez nadzora
kretanje domaćih životinja koje mogu nanijeti štetu ili ozljede posjetiteljima
Parka prirode.
Štetu koju napravi stoka u
Parku prirode dužan je otkloniti ili nadoknaditi vlasnik stoke.
Na području Parka prirode
dopušteno je držanje pčela i njihova ispaša izvan naseljenih mjesta.
Članak 20.
U Parku prirode, u pravilu,
nije dopušteno tretiranje kemijskim sredstvima ili na drugi način masovno
uništavanje štetočina bilja.
Uz dopuštenje Ustanove, na
temelju posebnih uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo, mogu se
obavljati mjere zaštite od štetočina na način prihvatljiv za prirodu.
Uvjetima zaštite prirode iz
stavka 2. ovoga članka utvrđuju se rokovi koji osiguravaju primjereno
provođenje propisanih mjera zaštite.
Svaku mjeru sustavne deratizacije, kao i mjere fumigacije, dozvoljeno je
provoditi u Parku prirode samo uz prethodno dopuštenje Ustanove koje se izdaje
na temelju uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.
Članak 21.
Na području Parka prirode zabranjeno je sakupljanje potočnih rakova,
žaba i puževa u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa bez dopuštenja
Ministarstva, te prethodno pribavljene suglasnosti vlasnika ili ovlaštenika
prava na zemljištu, ili na drugim površinama na kojima se sakupljanje obavlja.
2. Lov i uzgoj divljači
Članak 22.
Na području Parka prirode lov i uzgoj divljači dopušten je u skladu s
lovnogospodarskim osnovama i uvjetima zaštite prirode koje utvrđuje
Ministarstvo.
Uvjeti zaštite prirode sastavni su dio lovnogospodarskih osnova.
Na posebno zaštićenim dijelovima prirode u Parku prirode lov nije
dopušten.
Radi praćenja stanja divljači provoditelji lovnogospodarskih osnova
dužni su Ustanovi jedanput godišnje dostavljati podatke o broju i vrsti
odstrijeljene divljači.
Na nelovnim područjima u Parku prirode provodi se program zaštite
divljači koji se donosi na temelju posebnih propisa, i uz ishođenje uvjeta
zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.
Program zaštite divljači iz stavka 5. ovoga članka mora biti usuglašen i
s programom zaštite i očuvanja Parka prirode kojeg donosi Ustanova.
Članak 23.
Pod divljači koja se uzgaja, štiti i koristi u Parku prirode u smislu
ovog Pravilnika, razumijevaju se životinjske vrste koje su kao takve definirane
važećim lovnogospodarskim osnovama.
Članak 24.
Ovlaštenici prava lova čija se lovišta ili dijelovi lovišta nalaze na
području Parka prirode dužni su svoje lovnogospodarske osnove uskladiti s
uvjetima zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo u rokovima utvrđenim ovim
Pravilnikom.
Članak 25.
Lov je dopušten na području koje je ustanovljeno kao lovno područje na
temelju propisa o lovu.
Na pitanja iz područja lova koja nisu uređena ovim Pravilnikom
primjenjuju se propisi o lovu ako nisu u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti
prirode i ovim Pravilnikom.
Članak 26.
Ovlaštenici prava lova dužni su lov organizirati i provoditi na način
propisan lovnogospodarskim osnovama i ovim Pravilnikom.
Članak 27.
Vatreno oružje mogu u Parku prirode nositi i koristiti u skladu s
zakonom i ovim Pravilnikom glavni nadzornik i nadzornici, te druge ovlaštene
službene osobe za vrijeme obavljanja službe, lovočuvari i čuvari, te lovci kada
po ovlaštenju lovoovlaštenika obavljaju lov na lovištima unutar Parka prirode.
Vatreno oružje na područjima Parka prirode na kojima lov nije dopušten
mogu nositi samo glavni nadzornik i nadzornici, te druge ovlaštene službene
osobe za vrijeme obavljanja službe.
3. Istraživanje
Članak 28.
Park prirode, kao područje višestrukih prirodnih i znanstvenih
vrijednosti, namijenjen je među ostalim i znanstvenom istraživanju.
Za istraživanje iz stavka 1. ovoga članka potrebno je ishoditi dopuštenje
Ministarstva.
Dopuštenje iz stavka 2. ovog članka sadrži i uvjete zaštite prirode.
Znanstvena istraživanja na području Parka prirode izvode se uz prethodnu
obavijest Ustanovi, te se stoga prijavljuju Ustanovi najkasnije osam dana prije
namjeravanog početka terenskog istraživanja.
O dopuštenju za znanstveno istraživanje Ministarstvo izvješćuje
Ministarstvo znanosti i tehnologije.
Pravne i fizičke osobe koje su obavile istraživanje dužne su u roku od
šezdeset dana, od dana završetka istraživanja, dostaviti izvješće o
istraživanju i rezultatima istraživanja Ministarstvu i Ustanovi.
Članak 29.
Nisu dopuštena znanstvena istraživanja koja bi ugrozila izvornost
prirode ili bi dovela do promjene staništa i izgleda krajobraza, uništavanja
geoloških i geomorfoloških vrijednosti, do znatnog uništavanja ugroženih
biljnih vrsta ili rastjerivanja, uznemiravanja, hvatanja, ozljeđivanja i
ubijanja životinjskih vrsta na području Parka prirode.
Članak 30.
Ustanova je dužna prekinuti istraživačku aktivnost u slučaju da se
istraživači ne pridržavaju uvjeta propisanih u dopuštenju ili posebno
dogovorenih s Ustanovom o načinu i vremenu istraživanja, te ako istraživači
svojom djelatnošću i radnjama nanesu štetu Parku prirode.
Istraživači su dužni prekinuti istraživanja ako to zatraži Ustanova zbog
razloga navedenih u stavku 1. ovog članka.
Po žalbi istraživača o prekidu istraživanja odlučuje Ministarstvo.
4. Mjere zaštite posebno zaštićenih dijelova prirode na području Parka
prirode
Članak 31.
Na području geomorfoloških
rezervata Veliki Kozjak – Mali Kozjak – Begovački kuk, Mlinište; Dabri,
Brušanska dolina, Stapina – Stap, Rujnička kosa, Tulove grede – Prosenjak,
Crnopac, Zavratnica i u njihovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje
ugrožavaju njihova obilježja i vrijednosti.
Za sve radnje na području
geomorfoloških rezervata potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode koje
izdaje Ministarstvo.
Pravna ili fizička osoba koja
je ishodila uvjete zaštite prirode za obavljanje pojedinih radnji na području
geomorfoloških rezervata iz stavka 1. ovoga članka dužna je o danu početka
izvođenja radnji obavijestiti Ustanovu i od nje zatražiti dopuštenje za
izvođenje radnji.
Ustanova je dužna prekinuti izvođenje dopuštenih radnji ako utvrdi da se
te radnje izvode suprotno izdanim uvjetima zaštite prirode i odredaba ovoga
Pravilnika.
Članak 32.
Na području spomenika prirode
Cerovačke pećine, Jama Golubinka, Jama Vrtlina, Jama Mamet, Jama Puhaljka, Jama
Bunovac, Špilja u Modriču, Jama Munižaba, Šuplja greda, Velnička Glavica i
njihovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njihova
obilježja i vrijednosti.
Za sve radnje na području
spomenika prirode potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode koje izdaje
Ministarstvo.
Pravna ili fizička osoba koja
je ishodila uvjete zaštite prirode za obavljanje pojedinih radnji na području
spomenika prirode iz stavka 1. ovoga članka dužna je o danu početka izvođenja
radnji obavijestiti Ustanovu i od nje zatražiti dopuštenje za izvođenje radnji.
Ustanova je dužna prekinuti
izvođenje dopuštenih radnji ako utvrdi da se te radnje izvode suprotno izdanim
uvjetima zaštite prirode i odredbama ovoga Pravilnika.
Članak 33.
Na području florističkih
rezervata Štirovača, Crni padež, Sunđer i Sunđerac, Veliki i mali Kozjak,
Šatorina, Ljubica, Sadikovac, Budakovo brdo – Velinac – Brizovac – Selina –
Bačić kuk, Šugarski kraj, Visočica, Višerujno – Badanj – Sveto Brdo, Tulove
grede – Prosenjak – Duboke Jasle i u njihovoj neposrednoj blizini nisu
dopuštene radnje koje mogu narušiti njihova obilježja i vrijednosti.
Za sve radnje na području
florističkih rezervata potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode koje izdaje
Ministarstvo.
Pravna ili fizička osoba koja
je ishodila uvjete zaštite prirode za obavljanje pojedinih radnji na području
florističkih rezervata iz stavka 1. ovoga članka dužna je o danu početka
izvođenja radnji obavijestiti Ustanovu i od nje zatražiti dopuštenje za
izvođenje radnji.
Ustanova je dužna prekinuti
izvođenje dopuštenih radnji ako utvrdi da se te radnje izvode suprotno izdanim
uvjetima zaštite prirode i odredaba ovoga Pravilnika.
Članak 34.
Na području rezervata šumske
vegetacije Klepina duliba na Štirovači, Rončević dolac, Borov vrh, Štirovača,
Devčić tavani, Ljuljev dolac, Nadžak bilo, Ramino korito, Crnopac i u njihovoj
neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njihova obilježja i
vrijednosti.
Za sve radnje na području
rezervata šumske vegetacije potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode koje
izdaje Ministarstvo.
Pravna ili fizička osoba koja
je ishodila uvjete zaštite prirode za obavljanje pojedinih radnji na području
rezervata šumske vegetacije iz stavka 1. ovoga članka dužna je o danu početka
izvođenja radnji obavijestiti Ustanovu i od nje zatražiti dopuštenje za
izvođenje radnji.
Ustanova je dužna prekinuti
izvođenje dopuštenih radnji ako utvrdi da se te radnje izvode suprotno izdanim
uvjetima zaštite prirode i odredaba ovoga Pravilnika.
Članak 35.
Na pitanja mjera zaštite
posebno zaštićenih dijelova prirode utvrđenih člancima 31., 32., 33. i 34.,
koje nisu utvrđene tim člancima, primjenjuju se druge odredbe ovog Pravilnika
ako nisu u suprotnosti s propisanim mjerama zaštite utvrđenim citiranim
člancima.
5. Posjećivanje, razgledavanje i rekreacija
5.1. Posjetitelji
Članak 36.
Park prirode kao područje s naglašenim prirodnim, znanstvenim,
kulturnim, odgojno-obrazovnim i turističko-rekreativnim vrijednostima
namijenjen je posjećivanju i razgledavanju.
Ustanova donosi program (model) posjećivanja i razgledavanja kojim
pobliže uređuje moguća mjesta posjećivanja, istovremeni broj posjetitelja,
način posjećivanja i organiziranje prezentacijskog centra Ustanove.
Članak 37.
Plaćanje naknade može se propisati samo za organizirano posjećivanje koje
se obavlja u cilju razgledavanja pojedinih lokaliteta (prirodnih vrijednosti)
unutar Parka prirode, za ostvarivanje rekreativnih aktivnosti, kao i za
korištenje vozila, odnosno drugog prometnog sredstva Ustanove.
Visinu naknade utvrđuje Ustanova uz suglasnost Ministarstva.
Ustanova može pojedine posjetitelje ili grupe posjetitelja, dijelom ili
u cijelosti, osloboditi plaćanja ulazne naknade pod uvjetima koje utvrđuje
svojom odlukom Upravno vijeće.
Za vrijeme boravka u Parku prirode posjetitelji su dužni sačuvati
potvrdu o plaćanju naknade (ulaznica).
Članak 38.
Unutar posebno zaštićenih područja u granicama Parka prirode dozvoljeno
je kretanje posjetiteljima samo na područjima i stazama koje su označene i
namijenjene razgledavanju i posjećivanju.
Pravce kretanja i mjesta koja se mogu posjećivati utvrđuje Ustanova.
Ustanova je dužna osigurati da pravci kretanja i mjesta koja se mogu
posjećivati budu odgovarajuće označeni i sigurni za posjetitelje.
Nove staze i pravce kretanja utvrđuje Ustanova uz prethodno pribavljene
uvjete zaštite prirode koje izdaje Ministarstvo.
Posjećivanjem i
razgledavanjem nije dopušteno ometati obavljanje gospodarske i druge dopuštene
djelatnosti, te nanositi štetu prirodi, kulturno-povijesnim i drugim
vrijednostima Parka prirode.
Članak 39.
Kretanje posjetitelja izvan
područja i staza iz članka 38. stavka 1. i 2. ovog Pravilnika dozvoljeno je
samo uz pratnju zaposlenika Ustanove ili osobe koju je ovlastila Ustanova.
Članak 40.
Odredbe članka 36. do 39. ne
odnose se na ovlaštene osobe u obavljanju službene dužnosti, stanovnike Parka
prirode i vlasnike i ovlaštenike prava na nekretninama u Parku prirode,
zaposlenike pravnih osoba i fizičke osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost u
Parku prirode, te na lovce koji posjeduju dopuštenje za lov izdano od strane
lovoovlaštenika.
Članak 41.
Na području Parka prirode zabranjeno je slobodno kretanje pasa.
Psi se mogu držati vezani ili u ograđenom prostoru, te voditi na uzici.
Lovački psi smiju se kretati Parkom prirode samo na lovnim područjima
suglasno propisu koji uređuje pitanje lovnog reda lovoovlaštenika.
5.2. Prijevoz putnika, promet i parkiranje
Članak 42.
Prijevoz posjetitelja radi organiziranog razgledavanja ili obavljanja
rekreacijskih aktivnosti u Parku prirode organizira Ustanova.
Ustanova može povjeriti prijevoz posjetitelja radi organiziranog ili
obavljanja rekreacijskih aktivnosti drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi na
temelju provedenog natječaja.
O obavljanju djelatnosti iz stavka 2. ovog članka Ustanova izdaje
dopuštenje.
Prijevoz javnim prometnicama u Parku prirode obavlja se sukladno
propisima koji uređuju prometovanje na javnim cestama.
Individualni posjet Parku prirode radi razgledavanja ili obavljanja
rekreativnih aktivnosti u skladu s ovim Pravilnikom dopušten je uz uvjete
propisane ovim Pravilnikom.
Članak 43.
U Parku prirode dozvoljeno je, izvan javnih prometnica, korištenje
cestovnih motornih vozila samo uz poštivanje prometnog reda kojeg utvrđuje
Ustanova.
Na cestovnim i drugim ulazima u Park prirode Ustanova je dužna istaknuti
prometni red koji utvrđuje Upravno vijeće Ustanove.
Članak 44.
Brzina kretanja vozila na motorni pogon na putevima Parka prirode koji
nisu javne prometnice je ograničen, i to:
– za izletnički vlak,
traktore, radne strojeve i kultivatore do 20 km/h
– za teretna i kombi vozila
do 30 km/h
– za autobuse do 40 km/h
– za osobna vozila do 50
km/h.
Ograničenja iz stavka 1. ovog
članka ne odnose se na prometovanje vozila tijela državne uprave, jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, te pravnih osoba s javnim ovlastima
u obavljanju poslova iz njihovog djelokruga, kada je to nužno za obavljanje
njihove djelatnosti.
Članak 45.
U Parku prirode, osim na
javnim prometnicama i javnim parkiralištima, istovremeno može biti maksimalni
broj vozila koliko ima uređenih i organiziranih parkirnih mjesta, odnosno
koliko se to predvidi programom posjećivanja i razgledavanja Parka prirode.
Članak 46.
Parkiranje vozila na području
Parka prirode, osim na javnim prometnicama i javnim parkiralištima, dopušteno
je na predviđenim i označenim mjestima.
Mjesta za parkiranje određuje Ustanova i programom posjećivanja i
razgledavanja Parka prirode.
Ustanova je dužna osigurati da mjesta za parkiranje budu odgovarajuće
označena.
Zabranjeno je svako parkiranje i zaustavljanje vozila na prometnicama,
osim na javnim prometnicama, unutar Parka prirode na mjestima koja nisu za tu
svrhu posebno određena i obilježena.
Članak 47.
Na prometnicama u Parku prirode, osim javnim prometnicama, gdje nije
moguće zbog širine prometnice mimoilaženje vozila, moraju se uspostaviti
ugibališta u najdužim razmacima od 300 metara, te odgovarajuće sigurnosne
ograde na mjestima gdje se prometnica znatno uzdiže iznad donje razine usjeka
ili se nalazi na uzvišenju.
Članak 48.
Posjetitelji Parka prirode kao prijevozno sredstvo, izvan javnih
prometnica, mogu koristiti motorna vozila i bicikle uz uvjete koje propisuje
Ustanova.
5.3. Boravak i noćenje posjetitelja (gostiju)
Članak 49.
Boravak i noćenje posjetitelja (gostiju) izvan naselja i namjenskih
objekata na području Parka prirode dopušten je na za to predviđenim i označenim
mjestima.
Mjesta za boravak i noćenje posjetitelja sukladno članku 1. ovoga članka
određuje Ustanova.
Članak 50.
Na području Parka prirode zabranjeno je kampiranje, odnosno logorovanje,
osim na mjestima koja su uređena za tu namjenu.
Ustanova može u određenim slučajevima dozvoliti kampiranje odnosno
logorovanje mimo uvjeta utvrđenih stavkom 1. ovog članka (gorska služba
spašavanja, istraživanja i sl.).
Članak 51.
Zabranjeno je loženje vatre izvan naselja i zatvorenih objekata, osim
na mjestima koja su posebno uređena i označena za tu namjenu.
5.4. Rekreacija
Članak 52.
Park prirode kao područje s naglašenim rekreativnim vrijednostima
namijenjeno je i rekreativnim aktivnostima.
Rekreativne aktivnosti dozvoljene su samo na za to unaprijed predviđenim
i označenim mjestima sukladno uvjetima zaštite prirode.
Ustanova, uz suglasnost Ministarstva, propisuje tip dozvoljenih
rekreativnih aktivnosti i mjesta predviđena za rekreativne aktivnosti suglasno
ovom Pravilniku.
Ustanova može organizirati planinarenje, penjanje, speleologiju,
rafting, brdski biciklizam, jahanje, let zmajevima i padobranima
(paraglajding), fotosafari i druge rekreativne aktivnosti za koje pribavi
suglasnost Ministarstva.
Let zmajevima i padobranom može se organizirati i odobriti samo na
unaprijed određenim i označenim mjestima, i s unaprijed propisanim letnim
koridorima.
Ustanova je dužna osigurati da mjesta predviđena za rekreaciju budu
odgovarajuće označena.
Organizirane rekreativne aktivnosti provodi Ustanova.
Organiziranje rekreativnih aktivnosti Ustanova može povjeriti drugim
fizičkim i pravnim osobama uz uvjete propisane Statutom Ustanove i ovim
Pravilnikom.
Članak 53.
Alpinizam i penjanje u Parku prirode provodi se neposredno pod nadzorom
Ustanove.
Nije dopušteno uspostavljanje novih niti izmjena postojećih penjačkih
smjerova bez odobrenja Ustanove.
Članak 54.
Spuštanje i istraživanje jama i drugih speleoloških objekata provodi se
neposredno pod nadzorom Ustanove.
Nisu dozvoljene aktivnosti iz stavka 1. ovog članka bez dopuštenja
Ustanove.
Članak 55.
Fotosafari na području lovišta može se organizirati samo uz suglasnost
lovoovlaštenika i uz uvjete utvrđene u toj suglasnosti.
Članak 56.
Način obavljanja rekreativnih aktivnosti iz članka 53. – 55. ovog
Pravilnika pobliže se uređuje odlukom Upravnog vijeća.
Članak 57.
Za pojedine rekreativne aktivnosti utvrđene sukladno članku 52. stavku
3. i 4. ovoga Pravilnika Ustanova će propisati obvezu prijave mjesta i vremena
provođenja namjeravane rekreativne aktivnosti, te odrediti pobliža pravila u
obavljanju tih aktivnosti.
Prijava rekreativnih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka obavlja se
Ustanovi prilikom ulaska u Park prirode.
Članak 58.
Ustanova je dužna osigurati službu spašavanja za uspostavljene penjačke
smjerove, poletna mjesta za slobodne letače i odobrene speleološke aktivnosti,
ili to povjeriti drugim pravnim ili fizičkim osobama osposobljenim za takvu
službu, uz uvjete propisane ovim Pravilnikom.
Ustanova može, ako za to postoje opravdani razlozi, posebno u svezi
sigurnosti posjetitelja, ili zbog prisutnosti rijetke i ugrožene biljne i
životinjske vrste, zabraniti privremeno ili trajno, na određenom dijelu ili na
cijelom području Parka prirode, obavljanje pojedinih rekreativnih aktivnosti.
Članak 59.
Ustanova može organizirati škole za rekreativne aktivnosti ili to može
povjeriti drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi.
6. Poljoprivreda i stočarstvo
Članak 60.
Na području Parka prirode dopuštena je tradicionalna poljoprivreda
(poljoprivredne aktivnosti niskog i srednjeg intenziteta) na postojećim
poljoprivrednim površinama, kao i uzgoj domaćih baštinjenih pasmina.
Na području Parka prirode dopušteno je obnavljanje poljoprivrednih
površina, izgradnja i uspostava farmi za uzgoj domaćih i divljih životinja,
kao i ostalih poljoprivrednih i stočarskih djelatnosti u skladu sa zakonom, i
uz uvjete zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.
Za obavljanje radnji i djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka potrebno je
ishoditi i dopuštenje Ustanove.
7. Obavljanje djelatnosti
Članak 61.
U Parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti koje ne
ugrožavaju izvornost prirode, odnosno njene bitne značajke i ulogu, uz
prethodno ishođenje uvjeta zaštite prirode koje izdaje Ministarstvo.
Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost na području Parka
prirode dužne su postupati u skladu sa zakonom, provedbenim propisima donesenim
na temelju zakona i ovim Pravilnikom.
Za obavljanje gospodarske djelatnosti na području Parka prirode potrebno
je dopuštenje Ustanove, ako zakonom ili ovim Pravilnikom nije drugačije
određeno.
Za izdavanje dopuštenja, odnosno za obavljanje gospodarske djelatnosti,
plaća se naknada čiji iznos utvrđuje Ustanova.
Sredstva ostvarena od naknade za obavljanje gospodarske djelatnosti
isključivo se koriste za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti Parka
prirode.
Ako Ustanova ustupa obavljanje određene svoje djelatnosti drugoj pravnoj
ili fizičkoj osobi, provodi se natječajni postupak na način propisan Statutom Ustanove.
Članak 62.
Vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama u Parku prirode imaju pravo
na nesmetano kretanje do svojih nekretnina.
Za kretanje i boravak na ostalom području Parka prirode, a osobito na
posebno zaštićenim dijelovima prirode, ako je to utvrđeno ovim Pravilnikom ili
posebnom odlukom Ustanove, vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama dužni
su pribaviti dopuštenje Ustanove.
Članak 63.
Fizičke i pravne osobe koje imaju trajnu potrebu za prometovanjem po
putevima Parka prirode na kojima je promet ograničen ovim Pravilnikom, dužni
su za prometovanje ishoditi dopuštenje Ustanove.
U slučaju da fizičke i pravne osobe imaju potrebu za jednokratnim
prometovanjem po cestama u Parku prirode gdje je promet ograničen, ovlaštena
osoba Ustanove može usmeno odobriti prometovanje.
Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na pravne osobe koje su
izgradile putove radi obavljanja dopuštene djelatnosti.
Članak 64.
Na području Parka prirode nije dozvoljeno snimanje ili fotografiranje u
komercijalne svrhe bez dopuštenja Ustanove.
Za izdavanje dopuštenja plaća se naknada čiji iznos i uvjete utvrđuje
ravnatelj Ustanove.
Članak 65.
S pravnim osobama koje na području Parka prirode obavljaju dopuštenu
djelatnost, i koje koriste prirodna dobra, Ustanova sklapa ugovor kojim se
uređuju međusobna prava i obveze, sukladno uvjetima zaštite prirode koje
utvrđuje Ministarstvo i odredbama ovoga Pravilnika.
Članak 66.
Pravne i fizičke osobe koje u Parku prirode obavljaju gospodarsku
djelatnost dužne su, razmjerno intenzitetu i vremenu korištenja putova na
kojima je promet ograničen ovim Pravilnikom, snositi troškove njihova
održavanja, što se uređuje dopuštenjem iz članka 63. stavak 1. ovoga
Pravilnika.
Zabranjeno je postavljanje rampa ili drugih zapreka na putevima koje su
izgrađene na zemljištu u vlasništvu Države, osim ako nije drugačije uređeno
posebnim propisom, ugovorom o koncesiji ili ugovorom koji se sklapa sukladno
članku 65. ovog Pravilnika.
8. Nekretnine
Članak 67.
Vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama u Parku prirode dužne su s
nekretninama postupati u skladu sa zakonom, provedbenim propisima donesenim na
temelju zakona, Prostornim planom Parka prirode i ovom Pravilniku.
Članak 68.
Vlasnik ili ovlaštenik prava na nekretnini u Parku prirode, dužan je dopustiti
pristup u taj dio prirode, ako je to s obzirom na prirodu i značenje tog dijela
prirode potrebito radi zadovoljenja znanstvenih, obrazovnih, estetskih i
kulturnih potreba, na način i pod uvjetima utvrđenim aktom ministra
Ministarstva.
Članak 69.
Na promet nekretnina unutar Parka prirode primjenjuju se odredbe
posebnih propisa ako Zakonom o zaštiti prirode nije drugačije određeno.
Članak 70.
Nekretnine unutar Parka prirode mogu se izvlastiti u skladu s odredbama
posebnog zakona ako je to u interesu njegove djelotvornije zaštite.
III. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA
Članak 71.
Mjere zaštite od požara u Parku prirode organiziraju i provode pravne
osobe koje obavljaju gospodarsku i drugu dopuštenu djelatnost, te vlasnici,
odnosno korisnici građevina, građevinskih dijelova i prostora na području Parka
prirode, u suradnji s Ustanovom.
Mjere zaštite od požara na području Parka prirode osobe iz st. 1. ovoga
članka organiziraju i provode u suradnji s javnim, profesionalnim i
dobrovoljnim vatrogasnim društvima i postrojbama, nadležnim tijelima državne
uprave, te jedinicama područne (regionalne) samouprave i jedinicama lokalne
samouprave.
Radi preventivne zaštite od požara Ustanova u suradnji s Javnim
poduzećem »Hrvatske šume« (u daljnjem tekstu: »Hrvatske šume«) i drugim
pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju dopuštenu djelatnost u Parku prirode,
organizira i osigurava:
– stalnu osmatračko-dojavnu službu za vrijeme pojačane opasnosti od
požara,
– stalnu prohodnost putova i staza kroz šume i šumsko zemljište,
– dovoljan broj i ispravnost uređaja i sredstava za motrenje, dojavu i
gašenje požara, te njihovo stalno tehničko osuvremenjivanje,
– zabranu loženja vatre na otvorenom prostoru i izvan mjesta koja su
posebno uređena i označena za tu namjenu.
Članak 72.
Mjere protupožarne zaštite Parka prirode Ustanova provodi u skladu s
Pravilnikom zaštite od požara, Procjenom ugroženosti od požara i Planom zaštite
od požara.
U cilju ostvarivanja protupožarne zaštite mjere zaštite od požara na
području Parka prirode dužne su provoditi i primjenjivati sve pravne i fizičke
osobe koje na tom području obavljaju djelatnost, u skladu s posebnim propisom i
ovim Pravilnikom.
Članak 73.
U cilju osiguranja protupožarne zaštite Ustanova, »Hrvatske šume« i
druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju dopuštenu djelatnost na području
Parka prirode, uspostavljaju sustav preventivne zaštite od požara, grade i
održavaju protupožarne putove i prosjeke, osiguravaju odgovarajuću opremu i
druge uvjete za učinkovito gašenje mogućih požara.
Ustanova, »Hrvatske šume« i druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju
dopuštenu djelatnost na području Parka prirode, svatko na svom području kojim
gospodari ili obavlja djelatnost, neposredno nadziru primjenu propisa u svezi
zaštite od požara, te osiguravaju provođenje potrebitih mjera zaštite.
U cilju kvalitetnog provođenja zaštite od požara Ustanova vodi
evidenciju odgovornih pravnih i fizičkih osoba za pojedina područja
djelatnosti, kao i za pojedina područja Parka prirode, nadzire i koordinira
njihov rad u cilju ostvarivanja protupožarne zaštite, odnosno mjera zaštite od
požara, prati ostvarivanje planova zaštite od požara, nadzire stanje propisane
opreme, te održavanje protupožarnih prosjeka, puteva i staza.
Članak 74.
Ustanova, »Hrvatske šume« i druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju
dopuštenu djelatnost na području Parka prirode, dužni su održavati prohodnost
protupožarnih putova, staza i prosjeka, te nadzirati njihovo uporabno stanje,
svatko na svom području i u svom djelokrugu utvrđenom propisima i aktima o
protupožarnoj zaštiti.
Članak 75.
U slučaju požara do dolaska područnog vatrogasnog zapovjednika javne
postrojbe gašenjem požara rukovodi osoba određena općim aktom kojim se
propisuje postupanje u slučaju nastanka požara.
Članak 76.
Pored zabrane loženja vatre na području Parka prirode, osim na za to
posebno uređenim i označenim mjestima, zabranjeno je skladištenje i
manipuliranje zapaljivim i eksplozivnim sredstvima bez dopuštenja Ustanove i
poduzimanja preventivnih sigurnosnih mjera zaštite.
IV. OZNAKE UNUTAR PARKA PRIRODE
Članak 77.
Označavanja na području Parka prirode obavljaju se sukladno ovom
Pravilniku i elaboratu označavanja kojeg donosi Upravno vijeće uz suglasnost
Ministarstva.
Jezično označavanje obvezno je na hrvatskom i engleskom jeziku.
Jezično označavanje može biti i na nekom drugom stranom jeziku ako je to
utvrđeno elaboratom označavanja.
Članak 78.
Granice Parka prirode
označavaju se informativnim pločama s natpisom: Park prirode »Velebit«, i to na
mjestima gdje prometnice i putovi ulaze u Park prirode.
U šumskim i na drugim
predjelima granica se označava uobičajenim šumskim oznakama na stablima,
stijenama ili na drugi prikladan način.
Članak 79.
Putovi i staze označavaju se
uobičajenim planinarskim oznakama, a gospodarska razdioba šuma u skladu s
posebnim propisima.
Na području Parka prirode
Ustanova može postavljati putokaze, informativne ploče s oznakama vrhova,
vidikovaca, mjesta, planinarskih i drugih objekata, lovišta planinarskih staza,
speleoloških objekata, botaničkih, šumskih i geomorfoloških rezervata, kao i
informativne ploče s kartom ili edukativnim tekstom, informativne ploče sa
znakovima zabrane ili dopuštenja pojedinih radnji, te prometne oznake.
Informativne ploče i oznake,
osim standardiziranih oznaka (prometni znakovi) trebaju biti estetski
oblikovani i izrađeni od prirodnog materijala (kamen, drvo).
Zabranjeno je skidanje ili
mijenjanje tabli i znakova bez dopuštenja Ustanove ili drugog ovlaštenog
tijela, kao i bilo kakvo njihovo oštećivanje.
Članak 80.
Na području Parka prirode
nije dopušteno postavljanje informativnih ploča s imenima tvrtki, reklamnih i
drugih panoa bez dopuštenja Ustanove i ishođenja uvjeta zaštite prirode koje
izdaje Ministarstvo.
Za držanje informativnih
ploča i panoa iz stavka 1. ovog članka plaća se godišnja naknada koju utvrđuje
Ustanova.
Pravne i fizičke osobe koje
obavljaju dopuštenu djelatnost u Parku prirode imaju pravo na svojim objektima
postavljati ploče s imenom tvrtke, kao i druge prikladne obavijesne ploče
kojima se ne narušavaju ambijentalne vrijednosti, u skladu sa zakonom i ovim
Pravilnikom.
V. NADZOR I UPRAVNE MJERE
Članak 81.
Nadzor nad provođenjem ovog Pravilnika obavlja Ustanova i Ministarstvo,
svatko u sklopu svoje nadležnosti.
Članak 82.
Neposredni nadzor u Parku prirode obavljaju glavni nadzornik i
nadzornici (u daljnjem tekstu: nadzornik).
U obavljanju nadzora iz stavka 1. ovoga članka nadzornik surađuje s
pravnim i fizičkim osoba koje u Parku prirode obavljaju dopuštenu djelatnost,
te s ovlaštenim službenim osobama nadležnih tijela i javnih službi.
Članak 83.
Nadzornik ima službenu iskaznicu.
Službenom iskaznicom dokazuje se službeno svojstvo, identitet i ovlasti
nadzornika.
Službena iskaznica pravokutnog je oblika, veličine 85 x 55 mm,
presvučena je plastičnim materijalom.
Prednja strana iskaznice u
gornjem desnom dijelu sadrži znak i naziv Ustanove, a ispod naziva velikim
slovima piše: SLUŽBENA ISKAZNICA NADZORNIKA. U lijevom dijelu prednje strane
nalazi se mjesto za fotografiju nadzornika (25 x 32 mm), a ispod teksta »Službena
iskaznica« označuje se mjesto za potpis nadzornika.
Poleđina Službene iskaznice
sadrži tekst: OVLAST ZA OBAVLJANJE POSLOVA NADZORNIKA PARKA PRIRODE »VELEBIT«,
evidencijski broj Službene iskaznice, datum izdavanja, mjesto za pečat i mjesto
za potpis ravnatelja Ustanove.
Članak 84.
O izdanim Službenim
iskaznicama Ustanova vodi evidenciju.
Evidencija iz stavka 1. ovog
članka vodi se u upisniku Ustanove koji sadrži: ime i prezime nadzornika kojemu
je izdana Službena iskaznica, evidencijski broj Službene iskaznice, datum
izdavanja Službene iskaznice, te odjeljak za napomenu.
Nadzornik koji izgubi
Službenu iskaznicu ili na drugi način ostane bez nje dužan je o tome bez
odlaganja izvijestiti ravnatelja Ustanove.
Nova Službena iskaznica izdat
će se nadzorniku nakon što je gubitak, odnosno nestanak Službene iskaznice
nadzornik prijavio ravnatelju Ustanove.
Nadzorniku kojemu prestaje
radni odnos u Ustanovi ili koji bude razriješen dužnosti nadzornika, dužan je
nakon prestanka radnog odnosa ili nakon razrješenja, Službenu iskaznicu predati
ravnatelju Ustanove.
Nadzornik je dužan predati
Služenu iskaznicu ravnatelju Ustanove i u slučaju kada je privremeno
suspendiran sa navedene dužnosti.
Članak 85.
Nadzornik Parka prirode ima
propisanu odoru na kojoj je znak Parka prirode.
Izgled i boju odore i znaka
propisuje Upravno vijeće Ustanove.
Članak 86.
Nadzornik Parka prirode smije
za vrijeme obavljanja službe nositi kratko oružje.
Vrstu, uvjete i pravila
nošenja oružja za vrijeme obavljanja službe određuje ravnatelj Ustanove u
skladu sa zakonom.
Članak 87.
Ako se nadzorniku prilikom
provođenja nadzora pruži fizički otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano
očekuje, nadzornik može zatražiti pomoć ovlaštenih službenih osoba nadležne
policijske uprave.
Članak 88.
Nadzornik je u obavljanju
nadzora odgovoran ravnatelju Ustanove, Upravnom vijeću i Ministarstvu, ako
propusti poduzeti, odnosno odrediti mjere ili radnje, koje je po zakonu ili
ovom Pravilniku bio dužan poduzeti odnosno odrediti, ako prekorači svoje
zakonom i ovim Pravilnikom utvrđene ovlasti, ako ne podnese prijavu, odnosno ne
obavijesti ravnatelja Ustanove, Upravno vijeće odnosno Ministarstvo, a po
potrebi i drugo tijelo, o nedostacima i nepravilnostima koje je utvrdio tijekom
provođenja nadzora u Parku prirode.
Članak 89.
Protiv pravne i fizičke osobe koja obavlja radnje protivne odredbama
ovog Pravilnika nadzornik Parka prirode, pored ovlaštenja iz članka 90. i 91.
ovoga Pravilnika, ovlašten je naplatiti kaznu na licu mjesta, podnijeti zahtjev
za pokretanje prekršajnog postupka, te prijavu zbog privrednog prijestupa ili
kaznenog djela.
Članak 90.
U obavljanju nadzora nadzornik Parka prirode ovlašten je:
– zatražiti od posjetitelja osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na
temelju koje se može utvrditi identitet posjetitelja,
– pregledati prtljagu i prijevozno sredstvo posjetitelja,
– pregledati ulov i sredstva za lov radi utvrđivanja da li je lov
obavljen u skladu s ovim Pravilnikom,
– zatražiti predočenje dozvole za nošenje oružja,
– pregledati osobu ako se osnovano sumnja da nosi oružje na području
Parka prirode protivno odredbama ovoga Pravilnika
– zatražiti predočenje dopuštenja za obavljanje određene djelatnosti ili
za kretanje u Parku prirode kada je to predviđeno ovim Pravilnikom,
– poduzimati druge radnje i mjere potrebite za provođenje reda u Parku
prirode propisanog ovim Pravilnikom.
Članak 91.
Nadzornik Parka prirode ovlašten je:
– privremeno oduzeti opremu s kojom je osoba zatečena u obavljanju
nedopuštenih radnji u Parku prirode tom opremom,
– privremeno oduzeti oružje koje osoba nosi bez odobrenje, te ako je
osoba zatečena u krivolovu,
– oduzeti protupravno prisvojeni dio žive i nežive prirode koji pripada
Parku prirode te privremeno oduzeti sredstva kojima je izvršeno protupravno
prisvajanje,
– zabraniti prodaju robe koja se na području Parka prirode prodaje bez
dopuštenja Ustanove,
– privremeno oduzeti robu koja se na području Parka prirode prodaje
suprotno odredbama ovog Pravilnika,
– zabraniti na licu mjesta vožnju osobi koja ne posjeduje propisano
dopuštenje odnosno ulaznicu za obilazak Parka prirode izvan javnih prometnica,
– zabraniti na licu mjesta obavljanje nedopuštene djelatnosti,
– zabraniti na licu mjesta obavljanje rekreacijskih i drugih aktivnosti
koje se organiziraju i provode protivno odredbama ovoga Pravilnika,
– privremeno oduzeti sredstva i opremu kojom se obavlja djelatnost,
rekreacijska aktivnost ili druge radnje u Parku prirode protivno odredbama
ovoga Pravilnika,
– narediti obustavu građenja ili postavljanja objekata koji se u Parku
prirode grade ili postavljaju protivno odredbama ovoga Pravilnika,
– narediti uklanjanje objekata koji je izgrađen ili postavljen protivno
odredbama ovoga Pravilnika, ako posebnim propisom nije drugačije određeno,
– zabraniti na licu mjesta sječu šume, lov i druge aktivnosti koje se
obavljaju suprotno odredbama ovoga Pravilnika,
– zabraniti na licu mjesta nedopušteno branje i sakupljanje biljnih i
gljivljih vrsta te njihovih dijelova,
– zabraniti na licu mjesta vađenje kamena, zemlje, šljunka i dr. koje se
obavlja suprotno odredbama ovoga Pravilnika,
– narediti izvršenje obveze, ako se u postupku kontrole utvrdi da se one
ne obavljaju prema odredbama ovoga Pravilnika,
– narediti izvršenje mjera naknade štete nanesene nedopuštenom radnjom
u Parku prirode,
– zabraniti daljnje obavljanje radnji kojima se krše odredbe ovog
Pravilnika i poduzeti mjere otklanjanja posljedica takvog kršenja.
Nadzornik je ovlašten naplatiti novčanu kaznu sukladno ovom Pravilniku.
Članak 92.
Protiv fizičke ili pravne osobe koja obavlja radnje protivno odredbama
ovog Pravilnika, nadzornik, pored ovlaštenja iz članka 90. i 91. ovoga
Pravilnika, ovlašten je izreći, odnosno naplatiti novčanu kaznu na licu mjesta,
i podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, te prijavu zbog
privrednog prijestupa ili kaznenog dijela.
Članak 93.
Ako fizičke ili pravne osobe ne postupe po rješenju nadzornika donesenom
u obavljanju nadzora, nadzornik može, u opravdanim slučajevima i kada je to po
prirodi obveze, narediti izvršenje obveze putem trećih osoba i u skladu sa
zakonom provesti postupak naplate troškova od osobe koja je bila dužna
postupiti po nalogu.
Članak 94.
Opremu ili alat utvrđen
člankom 91. ovoga Pravilnika nadzornik može privremeno oduzeti do pravomoćnosti
presude o izvršenom prekršaju ili kaznenom dijelu.
O privremenom oduzimanju
predmeta nadzornik izdaje potvrdu s točno označenim oduzetim predmetima po
vrsti i količini.
Ustanova je dužna osigurati
uvjete za održavanje i čuvanje privremeno oduzetih predmeta.
Nadzornik je dužan voditi
upisnik privremeno oduzetih predmeta.
U upisnik iz stavka 4. ovoga
članka upisuju se podaci o vrsti i količini privremeno oduzetih predmeta,
razlog privremenog oduzimanja, datum i vrijeme privremenog oduzimanja, podaci o
osobi kojoj su predmetni privremeno oduzeti te ime i prezime nadzornika koji je
predmete privremeno oduzeo.
Članak 95.
Ako nadzornik provođenjem
nadzora u Parku prirode utvrdi da je učinjen prekršaj, odnosno privredni
prijestup ili kazneno djelo, dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku 8 dana
od dana sastavljanja zapisnika, podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog
postupka nadležnom prekršajnom sudu, odnosno prijavu za privredni prijestup ili
kaznenu prijavu nadležnom tijelu.
Uz zahtjev za pokretanje
prekršajnog postupka, odnosno prijave za privredni prijestup i kazneno djelo
prilaže se zapisnik o utvrđenim činjenicama prilikom obavljenog nadzora.
Članak 96.
U postupku provođenja nadzora
nadzornik izriče upravnu mjeru sukladno ovlaštenju utvrđenom člankom 91.
stavkom 1. ovoga Pravilnika, te određuje novčanu kaznu za učinjene prekršaje
sukladno ovom Pravilniku.
Nadzornik donosi upravnu mjeru u obliku rješenja.
Izreka rješenja o upravnoj mjeri sadrži:
– činjenični opis prekršaja za koji se okrivljenik kažnjava,
– novčanu kaznu koja se izriče,
– zaštitne mjere koje se izriču,
– odluku o oduzimanju imovinske koriste, ako je prekršajnom radnjom
imovinska korist nastala,
– odluku o zahtjevu za naknadu štete, ako je šteta nanesena,
– odluku o troškovima postupka.
Žalba protiv rješenja o upravnoj mjeri može se izjaviti Ministarstvu.
Žalba se izjavljuje putem Ustanove.
Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.
Članak 96a.
Ako je rješenjem iz članka
96. stavak 2. izrečena novčana kazna, rješenjem će se odrediti u kojem se roku
mora platiti i navest će se da će se novčana kazna, ako je okrivljenik u
određenom roku ne plati, zamijeniti kaznom zatvora u određenom trajanju odnosno
da će se naplatiti prisilnim putem.
Rješenje o zamjeni novčane
kazne kaznom zatvora donosi nadležni prekršajni sud na zahtjev nadzornika.
Protiv rješenja iz stavka 2.
ovog članka dopuštena je žalba.
Prisilna naplata novčane
kazne vrši se putem tijela uprave nadležnog za financijske poslove.
Članak 97.
Nadzornik je dužan rješenje
iz članka 96. ovoga Pravilnika donijeti i dostaviti stranci bez odgađanja, a
najkasnije u roku 8 (osam) dana, od dana sastavljanja zapisnika.
Protiv rješenja nadzornika o
određivanju upravne mjere stranka može u roku 8 (osam) dana od dana dostave
rješenja izjaviti žalbu Ministarstvu.
Ako nadzornik nađe da je
podnijeta žalba dopuštena, pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe, a nije
novim rješenjem zamijenio rješenje koje se žalbom pobija, dužan je u roku 3
(tri) dana od dana primitka žalbu, uputiti na rješavanje Ministarstvu.
Članak 98.
Zaključak o dozvoli izvršenja
rješenja nadzornik je dužan donijeti bez odgađanja, a najkasnije u roku 8 dana
od dana kada je rješenje postalo izvršno.
Troškove izvršenja snosi
stranka koja je bila dužna izvršiti upravnu mjeru.
Članak 99.
Na vođenje postupka u svezi
izricanja upravnih mjera propisanih ovim Pravilnikom primjenjuju se odredbe
Zakona o općem upravnom postupku.
Članak 100.
Ako nadzornik zateče u Parku
prirode osobu koja vrši radnje protivne odredbama ovog Pravilnika ima pravo na
licu mjesta naplatiti novčanu kaznu propisanu člankom 104. i 105. u slučajevima
određenim ovim Pravilnikom.
O naplaćenoj kazni na mjestu
prekršaja izdaje se potvrda.
Ako prekršitelj iz bilo kojeg
razloga ne plati kaznu na mjestu prekršaja, može to učiniti u roku 8 dana od
dana kada je učinjen prekršaj.
Ako osoba koja je učinila prekršaj odbije platiti kaznu na mjestu
prekršaja ili ne plati kaznu u roku od 8 dana, nadzornik će bez odlaganja
podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom prekršajnom sudu
radi utvrđivanja prekršajne odgovornosti sukladno ovom Pravilniku i Zakonu o
zaštiti prirode.
Uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka prilaže se zapisnik o
činjenicama utvrđenim prilikom nadzora i bilješku o odbijanju plaćanja kazne na
mjestu prekršaja, odnosno u roku određenom u stavku 4. ovog članka.
Ako se strani državljani zateknu u prekršaju provodi se hitan postupak
propisan zakonom.
Članak 101.
Nadzornik je dužan voditi očevidnik o obavljenim nadzorima i poduzetim
mjerama.
Način vođenja očevidnika utvrđuje ravnatelj Ustanove.
VI. KAZNENE ODREDBE
Članak 102.
Novčanom kaznom od 3.000,00
kn do 15.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna i fizička osoba ako:
1) gradi objekte, putove i
druge infrastrukture, te druge objekte bez ishođenja uvjeta zaštite prirode
(čl. 6. st. 2. i 3.);
2) vadi mineralne sirovine,
obavlja eksploataciju prirodnih izvora ili mijenja krajobraz na način da ugrožava
značajke Parka prirode ( čl. 5. st. 1, čl. 6. st. 1, čl.7. st. 1. i 2.,);
3) onečišćava zrak, tlo i
vodu te izvorne vrijednosti krša, te ako u obavljanju dopuštene djelatnosti
nastali otpad ne iznese ili ne odloži na uređena odlagališta (čl. 8. st. 1. i
4., čl. 9. st. 1);
4) bere, sakuplja, uklanja sa
staništa i oštećuje zaštićene biljne i gljivlje vrste ili iste sakuplja bez
dopuštenja Ministarstva (čl. 10. st. 1.);
5) Sakuplja biljne i gljivlje
vrste koje nisu posebno zaštićene u svrhu prerade trgovine i drugog prometa bez
dopuštenja Ministarstva (čl. 11.)
6) unosi ili sadi strane
(alohtone), hibridne i klonirane biljne vrste (čl. 12);
7) pali travu, korov i dr. na
otvorenom prostoru na kojemu to nije dopušteno (čl. 14);
8) obavlja sječu i
pošumljavanje bez ishođenja uvjeta zaštite prirode (čl. 15. st. 1);
9) ne ugradi uvjete zaštite
prirode u šumsko-gospodarske osnove (čl. 15. st. 2. i 3.);
10) rastjeruje, hvata, drži,
ubija i preparira zaštićene životinje te oštećuje njihova staništa (čl. 16. st.
1.);
11) obavlja lov i uzgoj
divljači suprotno lovno – gospodarskim osnovama i uvjetima zaštite prirode (čl.
22. st. 1.);
12) unosi i pušta strane
(alohtone), hibridne i klonirane životinjske vrste na području Parka prirode
(čl. 17.);
13) nadlijeće prostor Parka
prirode na visini ispod 400 m, bez dopuštenja Ministarstva (čl. 18. st. 1);
14) obavlja ispašu stoke na
nedopušten način i dopušta kretanje domaćih životinja bez nadzora (čl. 19.);
15) obavlja tretiranje
kemijskim sredstvima ili na drugi način masovno uništavanje štetočina bilja bez
ishođenih uvjeta zaštite prirode i dopuštenja Ustanove (čl. 20.),
16) sakuplja potočne rakove, žabe i puževe u svrhu prerade, trgovine ili
drugog prometa bez dopuštenja Ministarstva (čl. 21);
17) uzgaja i lovi divljač bez
ishođenja uvjeta zaštite prirode ili na nedopuštenom području (čl. 22. st. 1. i
3.);
18) program zaštite divljači
ne uskladi s uvjetima zaštite prirode i programom zaštite i očuvanja Parka
prirode koje donosi Ustanova (čl. 22. st. 5. i 6.)
19) obavlja lov na području
koje nije proglašeno lovnim područjem (čl. 25. st. 1.)
20) organizira i provodi lov
suprotno lovnogospodarskim osnovama i ovom Pravilniku (čl. 26.)
21) nosi i koristi vatreno
oružje bez ovlaštenja, odnosno dopuštenja (čl. 27. st. 1.);
22) obavlja istraživanja bez
ishođenja dopuštenja Ministarstva i bez obavješćivanja Ustanove o danu početka
provođenja istraživanja (čl. 28. st. 1., 2. i 3.);
23) ne postupi po odluci
Ustanove o prekidu istraživanja (čl. 30. st. 2);
24) obavlja nedopuštene radnje na području geomorfoloških rezervata
ili ih obavlja suprotno uvjetima zaštite prirode, ili o danu početka izvođenja
radnji ne izvijesti Ustanovu (čl. 31. st. 1. 2. i 3.);
25) obavlja nedopuštene
radnje na području spomenika prirode ili ih obavlja suprotno izdanim uvjetima
zaštite prirode, ili o danu početka izvođenja radnji ne izvijesti Ustanovu (čl.
32. st. 1., 2. i 3. );
26) obavlja nedopuštene
radnje na području florističkih rezervata, ili ih obavlja suprotno izdanim
uvjetima zaštite prirode ili ne izvijesti ustanovu o danu početka izvođenja
dopuštenih radnji (čl. 33. st. 1., 2. i 3. );
27) obavlja nedopuštene
radnje na području rezervata šumske vegetacije, ili ih obavlja suprotno izdanim
uvjetima zaštite prirode ili ne izvijesti Ustanovu o danu početka izvođenja
dopuštenih radnji (čl. 34.s t. 1., 2. i 3. );
28) organizira ili obavlja rekreativne
aktivnosti bez dopuštenja ili na nedopuštenim mjestima (čl. 38. 1., 2., 3. i
4.);
29) posjećivanjem i
razgledavanjem ometa obavljanje gospodarske i druge dopuštene djelatnosti, te
nanosi štetu prirodi, kulturno – povijesnim i drugim vrijednostima parka
prirode (čl. 38. st. 5.)
30) obavlja djelatnost
prijevoza posjetitelja u Parku prirode bez dopuštenja Ustanove (čl. 42. st. 2.
i 3.)
31) ne poštuje prometni red
izvan javnih prometnica koji utvrđuje Ustanova (čl. 43.)
32) koristi prijevozna
sredstva izvan javnih prometnica suprotno uvjetima koje propisuje Ustanova (čl.
48.)
33) organizira ili obavlja
let zmajevima ili padobranima (paraglajding), penjanje, puštanje u jame i druge
speleološke objekte bez dopuštenja i suprotno propisanim uvjetima (čl. 52., 53.
i 54.);
34) organizira fotosafari na
području lovišta bez suglasnosti lovoovlaštenika ili suprotno uvjetima
utvrđenim u toj suglasnosti (čl. 55.);
35) za propisane rekreativne
aktivnosti ne prijavi mjesto i vrijeme njihova provođenja, ili se ne pridržava
propisanih pravila u obavljanju tih aktivnosti (čl. 57.);
36) ne postupi sukladno odluci Ustanove o privremenoj ili trajnoj
zabrani obavljanja rekreativne aktivnosti na određenom području (čl. 58. st.
2);
37) obnavlja nedopuštenu poljoprivrednu djelatnost ili obnavlja
poljoprivredne površine, gradi i uspostavlja farme za uzgoj domaćih i divljih životinja
bez ishođenja uvjeta zaštite prirode (čl. 60.);
38) obavlja djelatnost u Parku prirode bez ishođenja zaštite prirode od
strane Ministarstva (čl. 61. st. 1);
39) ne ishodi dopuštenje Ustanove za obavljanje gospodarske djelatnosti
ili ne plati propisanu naknadu (čl. 61. st. 3. i 4. );
40) prometuje u Parku prirode na prometnicama na kojima je promet
ograničen bez dopuštenja Ustanove (čl. 63. st. 1);
41) snima ili fotografira u komercijalne svrhe bez dopuštenja (čl. 64.
st. 1);
42) ne organizira i ne provodi protupožarnu zaštitu na način propisan
zakonom i ovim Pravilnikom (čl. 71., 72., 73., 74. i 75.);
43) skladišti i manipulira zapaljivim eksplozivnim sredstvima bez
dopuštenja Ustanove i poduzimanja preventivnih sigurnosnih mjera zaštite (čl.
76).
Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u
pravnoj osobi novčanom kaznom od 700,00 kn do 5.000,00 kn.
Članak 103.
Novčanom kaznom od 500,00 kn do 5.000,00 kn kazniti će se za prekršaj
fizička osoba ako:
1) odlaže otpad na mjestu na kojem nije predviđeno i označeno za
odlaganje (čl. 8. st. 3. i 4.);
2) obavlja ispašu i dopusti kretanje stoke bez nadzora pastira (čl. 19.
st. 2 i 4);
3) drži pčele izvan naseljenih mjesta bez dopuštenja Ustanove (čl. 19.
st. 6);
4) započne istraživanja bez
obavješćivanja Ustanove (čl. 28. st. 3);
5) o dopuštenom znanstvenom
istraživanju ne podnese izvješće (čl. 28. st. 3. i 4.);
6) zatekne se u organiziranom
obilasku i razgledavanju Parka prirode bez ulaznice (čl. 37. st. 4. )
7) kreće se Parkom prirode
izvan dopuštenih pravaca, kretanja i mjesta (čl. 38.);
8) kreće se izvan dopuštenih
staza i područja (čl. 39.);
9) dopusti slobodno kretanje
pasa ili pse ne drži vezane, u ograđenom prostoru ili na uzici (čl. 41.);
10) prekorači dopuštenu
brzinu (čl. 44.);
11) boravi i noći izvan
predviđenih mjesta (čl. 49.);
12) kampira, odnosno logoruje
na mjestima koja nisu uređena za tu namjenu, ili bez dopuštenja Ustanove (čl.
50. st. 1.);
12) loži vatru izvan naselja
i zatvorenih objekata na mjestima koja nisu uređena i označena za tu namjenu
(čl. 51.);
13) prometuje izvan javnih
prometnica bez ishođenja dopuštenja Ustanove (čl. 63.).
Članak 104.
Novčanom kaznom od 200,00
kuna kaznit će se na mjestu izvršenja prekršaja osoba ako:
1. se za vrijeme boravka u Parku prirode nađe bez potvrde o plaćanju
naknade (ulaznice), (čl. 37.),
2. odlaže otpatke na mjestu
na kojem nije predviđeno i označeno za odlaganje (čl. 8.),
3. parkira ili zaustavlja
vozila na prometnicama unutar Parka prirode na mjestima koja nisu za tu svrhu
posebno određena i obilježena (čl. 46.),
4. boravi ili noći izvan
predviđenih ili označenih mjesta (čl. 49.),
5. skida ili mijenja
informativne ploče i znakove bez dopuštenja Ustanove, ili ih bilo kako oštećuje
(čl. 79.).
Članak 105.
Novčanom kaznom od 400,00 kn
kaznit će se na mjestu izvršenja prekršaja osoba ako:
1) nosi vatreno oružje bez
ovlaštenja ili dopuštenja (čl. 27.),
2) kampira ili logoruje na
mjestima koja nisu određena za tu namjenu (čl. 50.),
3) loži vatru ili uporabljuje
uređaje i naprave s plamenom na otvorenom prostoru (čl. 51.),
4) obavlja sportske
aktivnosti na mjestima koja za to nisu određena, i na nedopušten način (čl.
52.),
5) obavlja dopušteni let
zmajevima i padobranima (paraglajding), penjanje, spuštanje u jame i druge
speleološke objekte bez nadzora Ustanove (čl. 53. i čl. 54.);
6) obavlja fotosafari na
području lovišta bez suglasnosti lovoovlaštenika (čl. 55.),
7) ne prijavi obavljanje
dopuštene rekreativne aktivnosti (čl. 57.),
8) snima ili fotografira u
komercijalne svrhe bez dopuštenja Ustanove (čl. 64.).
Članak 106.
Prihodi ostvareni od naplate
novčanih kazni prihodi su Ustanove i koriste se za zaštitu i promicanje Parka
prirode.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 107.
Ovlaštena tijela Ustanove
donijet će akte propisane ovim Pravilnikom u roku 30 dana od dana njegovog
stupanja na snagu.
Ustanova će u roku 60 dana od
dana stupanja na snagu ovog Pravilnika obaviti označavanje u Parku prirode
sukladno ovom Pravilniku.
Članak 108.
Pravne i fizičke osobe koje
na području Parka prirode obavljaju gospodarsku ili drugu dopuštenu
djelatnost, te vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama u Parku prirode dužni
su pribaviti dopuštenje za obavljanje djelatnosti, odnosno uskladiti svoju
djelatnost i rad s odredbama ovoga Pravilnika u roku 60 dana od dana njegova
stupanja na snagu.
Pravne i fizičke osobe koje u
vrijeme stupanja na snagu ovoga Pravilnika obavljaju eksploataciju mineralnih sirovina,
i koje za te djelatnosti imaju dopuštenja nadležnih tijela i ishođene uvjete
zaštite prirode od Ministarstva, mogu nastaviti obavljanje djelatnosti do
donošenja Prostornog plana Parka prirode.
Članak 109.
Do donošenja Prostornog plana svi zahvati i intervencije u prostoru
radit će se uz odobrenje koje izdaje Ustanova, a u skladu s uvjetima zaštite
prirode koje izdaje Ministarstvo.
Članak 110.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim
novinama«.
Klasa: 612-07/01-13/0007
Urbroj: 531-01-02-5
Zagreb, 16. siječnja 2002.
Ministar
Božo Kovačević, v. r.